Premijera filma SESTRE u Kruševcu |
Autor Ljuba | |
Thursday, 19 May 2011 | |
18.05.2011. godine u Bioskopu Kruševac, u organizaciji Kulturnog centra Kruševac i Policijske stanice u Kruševcu, realizovana je Tribina na temu trgovine ljudima u okviru koje je održana premijera filma SESTRE . Premijeri filma je u prepunoj sali bioskopa Kruševac prisustvovao i gradonačelnik Kruševca Dragan Jovanović, predsednica skupštine Vesna Vesković, zamenik predsednika skupštine Siniša Maksimović, načelnica gradske uprave Goranka Vilimanović, direktor Kulturnog centra Kruševac Ljubodrag Obradović i mnogi, mnogi drugi... Pre početka projekcije publici su se obratili organizatori Tribine Premijeri filma je u prepunoj sali bioskopa Kruševac prisustvovao i gradonačelnik Kruševca Dragan Jovanović, predsednica skupštine Vesna Vesković, zamenik predsednika skupštine Siniša Maksimović, načelnica gradske uprave Goranka Vilimanović, direktor Kulturnog centra Kruševac Ljubodrag Obradović i mnogi, mnogi drugi... ![]() Sestre Uzbudljiva i potresna priča o sudbini devojaka predstavlja efikasan način da se kroz igrani film utiče na podizanje svesti javnosti o ovom aktuelnom svetskom problemu, jer je kroz dokumentarnu formu nemoguće prikazati doživljaj žrtve. Film “Sestre” ne bi trebalo da gledaju mlađi od 13 godina! Trgovina ljudima predstavlja najgrublje kršenje ljudskih prava - zločin koji ljude pretvara u robu. Srbija je dugo godina bila zemlja tranzita i krajnje destinacije, ali poslednjih godina postoji povećana trgovina domaćim državljankama. Uspešna borba sa organizovanim kriminalom, koja je u interesu svake zemlje, podrazumeva i uspešno osmišljene programe prevencije. Zato je nastao film “Sestre”. ![]() Sestre Stručnjaci smatraju da trgovina ljudima može da se reši, pre svega, smanjenjem potražnje. Što znači da mora više da se radi na informisanju i preventivi, naročito među mladim ljudima i muškarcima. Zato ciljnu grupu filma "Sestre" čine: tinejdžeri, osobe sa nižim životnim standardom, mladi koji odlaze u inostranstvo i žele «bolju budućnost», ali i roditelji, potencijalne mušterije, eksploatatori žrtava i drugi. U kulturnom pogledu, moramo proniknuti do humanosti svakog pojedinca i shvatiti kako trgovci ljudima eksploatišu slabosti svojih žrtava da bi ih držali u ropskom odnosu, bilo to u poljima, fabrikama, privatnim domaćinstvima ili bordelima. |